Image

Svjetski dan svjesnosti o autizmu: U BiH se svake godine povećava broj djece s poremećajima

Svjetski dan svijesti o autizmu obilježava se 2. aprila od 2007. godine, a time se želi skrenuti pažnja na sve veći broj autističnih osoba, odnosno onih koje imaju određeni neurobiološki poremećaj koji se manifestira nizom prepoznatljivih i manje prepoznatljivih pokazatelja.

Najčešći pokazatelji koji govore da dijete ima neki poremećaj iz autističnog spektra su teža socijalizacija i komunikacija s okolinom, poteškoće u verbalnoj komunikaciji, tečnosti izražavanja misli i razumijevanja slikovitog i dvosmislenog govora, potreba za poštivanjem ustaljenog reda i obavljanje svakodnevnih obaveza na istovjetan, gotovo ritualan način, češća potreba za odvajanjem od drugih osoba, opsesivno fiksiranje na određene sadržaje i gotovo potpuna nezainteresiranost na ostale i drugo.

Dijagnoza autizma se obično postavlja u prvim godinama života, a prepoznaje se najčešće po djetetovoj pretjeranoj i stalnoj okupiranosti nekom igračkom ili nekim drugim predmetom, po nezainteresiranosti za okolinom i slabim reagiranjem na izvanjske podražaje, što nerijetko uključuje i neodazivanje na vlastito ime. Kod takve djece su uočeni neartikulirani govor i netipično obavljanje svakodnevnih radnji, poput jedenja, spremanja, igranja, slabo kontaktiraju s drugima preko pogleda u oči, znaju se neprimjereno hihotati, nekontrolirano vrtjeti predmete i drugo.

U povodu obilježavanja Svjetskog dana svijesti o autizmu, direktorica Centra za djecu i omladinu s posebnim potrebama "Los Rosales" Mirna Mezit u razgovoru za Fenu kazala je kako se svake godine povećava broj djece s poremećajima ponašanja iz autističnog spektra, kao i broj djece s nekim drugim poremećajima.

Govoreći o problemima s kojima se susreću roditelji malog djeteta kada uoče neka odstupanja u razvoju, Mezit je kazala kako je jedan od osnovnih problema što roditelji na području Hercegovačko-neretvanskog kantona nemaju kome da se obrate za pomoć, odnosno ne postoji centar za dijagnozu poremećaja ponašanja iz autističnog spektra.

"Roditelji često lutaju, nemaju mogućnost da se obrate u jedan centar u kojem bi dobili točnu i pouzdanu dijagnozu za svoje dijete, uvijek je riječ o nekim pretpostavkama, a i rijetki su doktori koji žele staviti svoj potpis ispod dijagnoze koja upućuje na autizam", kazala je Mezit.

Govoreći o obrazovanju djece s poremećajima ponašanja iz autističnog spektra, Mezit je kazala kako u ranom razdoblju razvoja djeteta postoje različite predškolske ustanove koje rade ranu intervenciju, djeca se uključuju i u osnovno obrazovanje, međutim, po njenim riječima, veliki problem nastaje kada djeca trebaju krenuti u srednju školu.

Mezit je pojasnila kako na području HNK djeca s poteškoćama u razdoblju nakon završetka osnovne škole imaju mogućnost izbora samo dva zanimanja i to pomoćni kuhar/slastičar ili pomoćni krojač.

"Ovakav podatak je poražavajući, time se pravi diskriminacija djece s posebnim potrebama i djeca ne mogu ostvariti svoje osnovno pravo, a to je pravo na obrazovanje. Mi im ne dozvoljavamo našim sistemom i uređenjem da se razvijaju i biraju ono što oni žele", kazala je Mezit.

Ona je dodala kako je potrebno raditi na sistematskom rješavanju obrazovanja kako bi nakon osnovne škole te mlade osobe dobile mogućnost da se dalje školuju.

Mezit se osvrnula i na uvjete za život u društvu za djecu koja imaju neki poremećaj iz autističnog spektra. Kazala je kako o tome dovoljno govori rečenica roditelja koji imaju takvu djecu, a koji kažu, "kako bi bili sretni da njihovo dijete umre barem pet minuta prije njih jer ga nemaju ni gdje ni kome ostaviti".